Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 3. Gospodarske djelatnosti dolazi do stvaranja uspora i izlijevanja vode iz korita. Prema financijskim sredstvima svake godine radi se na daljnjem uređenju vodotoka i poboljšanju protočnosti, a samim time i boljem funkcioniranju obrane od poplava. Na brdskom dijelu malog sliva rijeka Česme i Glogovnice nije zadovoljavajuća razina izgrađenosti sustava. Problem su bujični vodotoci. Da bi se došlo do zadovoljavajuće razine zaštite od poplava potrebno je izgraditi retencije i akumulacije koje bi prihvatile vodu bujičnih vodotoka. Mali sliv rijeka Ilove i Pakre Sliv se nalazi u tz. savsko-dravskom međuriječju, zahvaćajući teritorij Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Površina sliva je oko 1600 km2. Na području Bjelovarsko–bilogorske županije sliv Ilove zahvaća oko 950 km2, dok ostatak (općina Sirač) zahvaća sliv Pakre, odnosno njene glavne pritoke Bijele. U dosadašnjoj vodno-gospodarskoj praksi sliv je tretiran kao cjelina, bez obzira na administrativno-teritorijalno ustrojstvo, pa su podaci približni. Mali sliv rijeka Ilove i Pakre u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obuhvaća slijedeća područja: - Gradove: Daruvar, Garešnica i dio Grubišnog Polja, - Općine: Berek (dio), Hercegovac (dio), Končanica, Dežanovac, Đulovac i Sirač. Osnovni elementi morfologije sliva su brdsko-planinski tereni Papuka, Bilogore i Moslavačke Gore, te ravničarski tereni u dolinama rijeke Ilove i njenih pritoka. Nadmorska visina brdsko-planinskog dijela sliva je od 200 do 860 m.n.m., a srednja visina ravničarskog dijela je oko 120 m.n.m. Veći broj pritoka rijeke Ilove dolazi sa desne strane (gledajući nizvodno), a glavne su: Dišnica, Bršljanica, Garešnica, Tomašica, Šovarnica, Peratovica i Rastovac. Značajnije lijeve pritoke Ilove su: Čavlovica, Toplica i Rijeka. Rijeka Bijela je najznačajnija pritoka rijeke Pakre u koju utječe izvan područja Županije. Od izvora do Sirača to je bujični vodotok sa znatnom erozijom toka i velikim pomicanjem nanosa. Nizvodno od Sirača, odnosno od Badljevine (izvan Županije), Bijela je ravničarski vodotok. Zbog promjena metoda izračunavanja i interpretacija hidroloških veličina, nekompletiranosti izvedenih radova na pojedinim dionicama vodotoka te neodgovarajućeg tehničkog i gospodarskog održavanja, stvarni stupanj zaštite izvedenim radovima pretežno nije veći od 95% (zaštita od velikih voda koje se pojavljuju jednom u 20 godina). Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno. Vodotoci Temeljem Odluke o popisu voda I. reda površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda. Odluka o popiu voda I. reda uključuje međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale te bujične vode veće snage, koje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Pored voda I. reda utvrđenih Odluka u popsu voda I. reda, temeljem Zakona o vodama, sve ostale površinske vode svrstavaju se u vode II. reda. Odlukom o popisu voda I. reda obuhvaćene su i vode na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 51
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=