Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 3. Gospodarske djelatnosti donesen je i poseban pravilnik koji uređuje unos stranih vrsta u uzgoj, a temeljem Zakona o ekološkoj proizvodnji pravilnik o ekološkoj proizvodnji u akvakulturi. Hrvatska primjenjuje sve propise EU iz područja zdravlja vodenih životinja sa ciljem zadržavanja odnosno uspostave povoljnog zdravstvenog statusa uzgajališta riba i školjkaša. Ključni dokument koji služi kao osnova za provođenje mjera u zdravlju vodenih životinja je Direktiva Europske komisije 2006/88/EC. Temeljem važeće legislative provode se programi kontrole na bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja kod šaranskih i pastrvskih vrsta te školjkaša. Planiranje akvakulture ima za posljedicu zahvate u prostoru koji mogu biti već postojeći ili su tek u planu. Definiranje zahvata u prostoru, odnosno namjenu prostora za provođenje određenog zahvata provodi se na temelju propisa koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, odnosno Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji. Temeljem ovih propisa pravo investitora na zahvat koji se klasificira kao građenje građevine (koje se koriste u akvakulturi) može uslijediti tek nakon pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja, građevinske dozvole, na temelju potvrđenog glavnog projekta, ili bez upravnog akta ako je gradnja posebnim propisom oslobođena od istog. Pravo na zahvat akvakulture i pripadajuće infrastrukture u prostoru se temelji na određenosti u namjeni prostora u prostornim planovima. Uzgoj slatkovodnih vrsta riba u slatkovodnim akvakulturama u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obavlja se kao uzgoj toplovodnih vrsta (ciprinidnih, šaranskih). Šaran (Cyprinus carpio) je osnovna uzgojna vrsta u monokulturi, dok se u polikulturi uzgaja s drugim vrstama riba, najčešće amurom (Ctenopharyngodon idella), bijelim glavašom (tolstolobik-Hipophthalmichthys molitrix), somom (Silurus glanis), smuđem (Stizosteidonlucioperca) štukom (Esox lucius) i linjakom (Tinca tinca). Proizvodnja je većinom poluintenzivna, a proizvodni ciklus traje u pravilu 3 godine. Doline donjih tokova rijeka Česme i Ilove su, zbog karakteristika reljefa i tala izuzetno pogodne za izgradnju/uređenje ribnjaka. Većina ribnjačkih površina je poslije perioda zapuštenosti revitalizirana i dovedena u prvobitnu namjenu slatkovodnih akvakultura. Na slivnom području rijeka Česme i Glogovnice površina koju zauzimaju privredni ribnjaci je 1.346 ha, dok je na slivnom području rijeka Ilove i Pakre površina koju zauzimaju 1.835 ha. Ukupna površina svih privrednih ribnjaka je 3.181 ha što je 1,27% površine Županije. Površine koje zauzimaju ili su u cijelosti zauzimali privredni ribnjaci na slivnom području rijeka Česme i Glogovnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: - Blatnica 290 ha; - Narta 670 ha; - Siščani 386 ha. Ukupno: 1.346 ha. Površine koje zauzimaju ili su u cijelosti zauzimali privredni ribnjaci na slivnom području rijeka Ilove i Pakre u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: - Garešnica 527 ha; - Končanica 1.093 ha; - Hrastovac 155 ha; - Blagorodovac 60 ha. Ukupno: 1.835 ha. Na ribnjacima Narta, površine 670 ha, došlo je do prestanka gospodarenja i proizvodnje te ne održavanja ribnjačkih površina i postojeće infrastrukture. Vodene površine ribnjaka, uzgajališta i mrjestilišta su u potpunosti nestale što je dovelo i do nestanka ptičjih staništa i hrane za ribojedne vrste. PP Orahovica d.o.o., PJ Ribnjačarstvo preuzelo je gospodarenje na svim ribnjačkim površinama pod Nartom sa pripadajućom infrastrukturom, s planom u početku djelomične a ovisno o mogućnostima i kompletne rekonstrukcije i revitalizacije zapuštenih ribnjačkih površina. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 46
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=