Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 3. Gospodarske djelatnosti Način gospodarenja i obnove zaštitnih šuma i šuma posebne namjene propisuje se šumskogospodarskim planovima u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene. Šumskogospodarska osnova utvrđuje ekološku, gospodarsku i socijalnu podlogu biološkog poboljšanja šuma i povećanja šumska proizvodnje. Gospodarsko korištenje šuma, šumskog zemljišta, zahvati na prostoru šumskog zemljišta, opseg uzgoja i zaštite šuma, stupanj iskorištenosti šumskog zemljišta i gospodarenje životinjskim svijetom propisani su i uređeni šumskogospodarskim planovima. Najznačajniji šumski potencijali nalaze se u ruralnim područjima gdje postoji duga tradicija grijanja na ogrjevno drvo. Šumska biomasa je kao izvor energije potencijal za daljnji, učinkoviti razvoj prema modernim i energetski učinkovitijim oblicima proizvodnje energije i grijanja kao što su trogeneracijska postrojenja koja, osim električne i toplinske energije, omogućuju i pripravu rashladnog medija za klimatizaciju. Osnovne planske smjernice vezane za šumu i šumsko zemljište podrazumijevaju očuvanje šuma kao vrijednog prirodnog resursa, ne samo zbog komercijalne vrijednosti primarnih i sporednih šumskih proizvoda već i radi očuvanja i unapređenja općekorisnih funkcija koje svojim koristima za društvo u cjelini višestruko nadmašuju proizvodne funkcije šuma, kao i usklađivanje interesa različitih korisnika prostora šuma i šumskog zemljišta (poljoprivreda, vodno gospodarstvo, eksploatacija mineralnih sirovina, rekreacija, skupljanje sporednih šumskih proizvoda, šume u zaštićenim područjima, privatni šumoposjednici), a naročito uz uvažavanje i reguliranje posebnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na područjima ekološke mreže RH. Prilikom planiranja bilo kakvih zahvata u prostoru, treba ih nastojati pozicionirati što je više moguće van šumskog područja, osobito područja šuma posebne namjene, zaštitnih šuma te komercijalno vrijednih gospodarskih šuma (šume stabilne dobne strukture visokog uzgojnog oblika, sortimentne strukture i vitalnosti). Za izvođenje svih zahvata s aspekta šumarske djelatnosti treba preferirati šumsko zemljište te šume niskog i srednjeg uzgojnog oblika, odnosno degradirane sastojine loše kvalitete i vitaliteta na području gospodarskih šuma (Š1), koliko je to moguće s obzirom na karakter svakog pojedinog zahvata. 3.3. RIBARSTVO Ribnjaci su prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište. Ribnjaci su proizvodni objekti koji su okruženi prirodnim ili umjetnim nasipima i hidrotehničkim objektima (upusti, ispusti, dovodno-odvodni kanali, izlovne jame i sl.) pomoću kojih se obavlja manipulacija vodom, ovisno o proizvodno-tehnološkim potrebama. Korištenje poljoprivrednog zemljišta i kopnenih voda u obavljanju djelatnosti slatkovodne akvakulture uređeno je Zakonom o vodama i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ovaj pravni okvir se u posljednjih nekoliko godina više puta mijenjao i usklađivao, u svrhu uspostave učinkovitijeg provedbenog mehanizma. U tu svrhu u dijelu korištenja kopnenih voda za uzgoj riba umjesto koncesije predviđeno je ostvarivanje prava na korištenje kopnenih voda kroz zasebne postupke, ovisno o statusu zemljišta na kojemu se uzgajalište nalazi. Djelatnost akvakulture na području RH uređuje se temeljem Zakona o akvakulturi kojim se uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu. Djelatnost akvakulture na dalje se uređuje temeljem Zakona o morskom ribarstvu i u okviru Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Temeljem ovih zakona na snazi je i niz pravilnika koji uređuju pojedina specifična pitanja morske i slatkovodne akvakulture, kao što je izdavanje povlastica za uzgoj, polaganje posebnog ispita za obavljanje uzgoja, utvrđivanje kriterija za smještaj marikulture u prostor, postupak prikupljanja podataka u akvakulturi, uzgoj tuna, tržišni standardi, postupak osnivanja ribarskih zadruga i organizacija proizvođača. Temeljem Zakona o zaštiti prirode _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 45
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=