Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 2. Sustav naselja provođenja Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije, građevinska područja naselja dimenzionirana racionalno i da su u velikom postotku smanjena u odnosu na ranije važeće prostorne planove (bivših) općina. O tome svjedoče podaci o površinama građevinskih područja i njihovoj izgrađenosti iz danas važećih prostornih planova. Kada usporedimo ukupnu površinu građevinskih područja naselja danas, koja iznosi 16.679,69 ha s površinom građevinskih područja prostornih planova (bivših) općina, koja je iznosila 22.599,10 ha, vidimo da se ukupna površina smanjila za 5.919,41 ha. Također, izgrađeni dio građevinskih područja naselja znatno se povećao i danas iznosi preko 85%. dok je prije 2002. godine bilo izgrađeno svega 57% građevinskih područja naselja na području Županije. Izgrađene strukture izvan građevinskih područjanaselja Izgrađene strukture izvan građevinskih područja namijenjene su obavljanju djelatnosti koje po specifičnim prostornim zahtjevima nisu sukladne temeljnim funkcijama naselja ili uvjetuju specifično uređivanje prostora. Riječ je o građevinskim područjima namijenjenim za gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu), ugostiteljsko - turističku namjenu, sportsko-rekreacijsku namjenu, odlagalište otpada i groblja. Ukupna površina ovih građevinskih područja na prostoru Županije iznosi 981,24 ha, što, zbog različite metodologije nije izravno usporedivo s površinom iz prostornih planova prije 2002. godine. Planiranju novih i širenju postojećih građevinskih područja i nadalje treba pristupati s velikom pažnjom i oprezom kako bi se u najvećoj mjeri ostvarili ciljevi racionalnog upravljanja prostorom iz Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije. 2.4. RURALNI RAZVOJ Ruralna područja su, za razliku od urbanih prostora ili prostora velike gustoće naseljenosti, razmjerno rijetko naseljena područja. Zbog socijalno-gospodarske promjene struktura i napredujuće suburbanizacije postalo je teško razgraničiti ovu prostornu kategoriju, jer se urbane i ruralne strukture naselja miješaju, a izračuni klasifikacije se razlikuju po metodologijama primjene. U administrativne svrhe u Republici Hrvatskoj razlika između ruralnih i urbanih područja temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se općine smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. Na temelju takvog administrativnog kriterija, 62,72% površine županije (18 općina) klasificira se kao ruralno područje, a 37,28% (pet gradova) kao urbano područje. Od ukupnog stanovništva županije od 119.764 (DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.), 35,76% (42.828) stanovnika smatra se ruralnim stanovništvom, a 64,24% (76.936) smatra se urbanim stanovništvom. Strategija ruralnog razvoja Hrvatske 2008.-2013. koristi OECD definiciju za razlikovanje ruralnog od urbanih područja na temelju gustoće naseljenosti. Primjenjujući kriterij OECD-a, koji definira ruralna područja kao područja koja imaju gustoću naseljenosti manju od 150 stanovnika po km2 , možemo zaključiti da se 90,45% područja županije klasificira kao ruralno područje (sve općine i gradovi Čazma, Garešnica i Grubišno Polje), a 9,55% kao urbano područje (samo gradovi Bjelovar i Daruvar). Također, temeljem ovog kriterija 56,66% stanovništva živi u ruralnim područjima, a 43,34% stanovništva u urbanim područjima. Bjelovarsko-bilogorska županija je bila tipična poljoprivredna županija u kojoj se svaki treći stanovnik bavio poljoprivredom budući da ima velike poljoprivredne resurse i dobro očuvan okoliš. No, poljoprivredna proizvodnja je bila tradicijski orijentirana, s dosta nerazvijenih poljoprivrednih grana, te malim brojem navodnjavanih površina. Seoskih naselja sa izrazito agrarnim karakterom u Županiji još uvijek ima čak 228 odnosno 70,5% i u njima živi 33,9% stanovništva. Ona nisu doživjela značajnije preobrazbe i u njima će procesi vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan relativno veliki dio će se tokom vremena jednostavno ugasiti, neka će se urbanizirati, a neka jačati svoj agrarni karakter uz adekvatnu modernizaciju života i rada u njima. U županiji gradovi imaju naglašenu polarizacijsku ulogu, a porast stanovništva gradova je više posljedica preseljavanja selo - grad nego prirodnog prirasta. Takav tok urbanizacije i dalje će pojačavati probleme u ruralnim krajevima (depopulacija, starenje stanovništva,…). Može se očekivati da će se ovaj proces i dalje nastaviti pa se ovu veliku _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 35
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=