Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. IV. PRIJEDLOZI ZA UNAPRJEĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA MJERA ZA IDUĆE RAZDOBLJE 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg razvoja BBŽ obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove da u ovom trenutku Bjelovarsko-bilogorska županija ne spada u grupu onih koje stanovništvu nude dobre gospodarsko-socijalne uvjete. Ograničavajući faktori razvitka leže prvenstveno u ljudskom faktoru, prometnoj izoliranosti i blizini metropolitanskog područja koje je više izvlačilo prirodne i proizvodne resurse, nego injektiralo poticajna sredstva za razvitak ovog prostora. Na taj način je jedan, prirodnim datostima relativno izdašan prostor države, neopravdano došao u stanje ispodprosječnih državnih gospodarskih rezultata. Pri tom treba naglasiti da su granice ekološke nosivosti sada pređene kod većine većih i nekoliko manjih vodotoka te u neposrednoj blizini nekoliko većih industrijskih postrojenja, a da je okoliš na području Županije u najvećem dijelu još relativno očuvan, što, ukoliko se adekvatno iskoristi može biti velika komparativna prednost u odnosu na pojedine dijelove Hrvatske i većinu zapadnoeuropskih zemalja. Jače izraženog sukoba interesa u Županiji gotovo da niti nema (bar sukoba nastalog usljed pojačanog interesa) izuzev u užim urbanim jezgrama Bjelovara i Daruvara (koje su kao takve zaštićene), te možda Čazme i Garešnice (koje nisu zaštićene), širim okolicama Bjelovara i Daruvara (izgradnja “spremišta” kljeti i vikendica) i uz postojeće državne i županijske ceste. Međutim, zadnjih dvadesetak godina pojačava se sukob društvenog i privatnog interesa na velikim depopulacijskim područjima koja ubrzano propadaju, a prostor se stihijski prenamjenjuje. Obzirom da su sadašnja demografska situacija i procesi u stvari rezultat dugogodišnjih utjecaja (prirodnih i stvorenih resursa, globalnih i lokalnih trendova-gospodarskih, socioloških,…) oni su i možda najbolji indikator stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja pojedinih prostora (velika većina demografski ugroženih prostora su ujedno i ruralna, brdsko-gorska ili nizinska šumsko-poplavna područja sa nerazvijenom mrežom naselja, funkcija i gospodarstva, perifernog položaja u odnosu na glavne pravce i središta razvoja, loše pokrivena infrastrukturom,…). Simulacije budućih demografskih kretanja pokazale su da će broj stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije i dalje opadati (brže nego Republike Hrvatske), te da će sa 101.879 stanovnika 2021. godine do 2031. godine gotovo sigurno pasti i ispod 100 000. Odgovarajućim prostornoplanskim i drugim poticajnim mjerama mnogi naprijed navedeni ograničavajući faktori bi se vjerojatno mogli eliminirati ili bar smanjiti na prihvatljivi nivo, međutimkako su demografski procesi izrazito tromi i ciklički (za ostvarivanje vrlo malih pomaka potrebno je vrlo dugo vrijeme, a posljedice svakog poremećaja se iako manjim intenzitetom još dugo periodično ponavljaju) obzirom na sadašnju situaciju i procese, jedna od najvećih i teško savladivih prepreka ravnomjernijem razvoju Županije bit će upravo demografski faktor. Temeljem svega naprijed navedenog možemo konačno zaključiti, da bi se odgovarajućim prostornoplanskim usmjeravanjem razvitka (ali samo uz definiranje i stvarno provođenje konkretnih instrumenata i mjera, te maksimalno korištenje sredstava iz fondova RH i EU) mogao ostvariti zadovoljavajući i relativno ravnomjeran razvoj prostora Županije, ali s tim da bi se neki prostori (prvenstveno naprijed navedena područja s vrlo velikim ograničenjima u razvoju) na žalost ipak morali “napustiti” (bar kao područja stalnog stanovanja), a poticajnim mjerama pokrenuti i ubrzati razvoj onih (ciljano odabranih) prostora, gdje bi se to moglo relativno racionalno pa eventualno i “brzo” ostvariti. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 121
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=