Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. IV. PRIJEDLOZI ZA UNAPRJEĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA MJERA ZA IDUĆE RAZDOBLJE 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg razvoja BBŽ obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove 1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEGPROSTORNOG RAZVOJA BBŽ OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKE OPTEREĆENJA I IZAZOVE Bjelovarsko-bilogorska županija se kao cjelina u odnosu na Državu može prepoznati kao područje sa problemima u razvoju (iako se nalazi u grupi županija središnje Hrvatske - najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prostornih pravaca), a prvenstveno zbog: - malih gustoća naseljenosti i negativnih demografskih procesa, - nepovoljno (poljoprivreda) i dijelom neprirodno orijentiranog gospodarstva, - još uvijek perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja, - još uvijek nepovoljnih utjecaja metropolitanskog područja Zagreba. Na području Županije može se uočiti većina problemskih područja (područja s ograničenjima u razvoju) prepoznatih brojnim dokumentima, pa tako i PP BBŽ i ovim Izvješćem o stanju u prostoru: - ruralni prostor i selo, - brdsko-gorska (uvjetno) područja, - područja malih gustoća naseljenosti i negativnih demografskih procesa, - područja s nerazvijenom mrežom naselja, funkcija i gospodarstva, - područja loše pokrivena infrastrukturom (komunalnom i društvenom), - područja s oskudnim resursima, - područja nepovoljne (poljoprivreda) i dijelom neprirodne orijentacije gospodarstva, - područja perifernog položaja u odnosu na glavne pravce razvoja,… Sintezom u prethodnim poglavljima prezentiranih podataka, analiza i kartograma dolazimo do zaključka da je prostor Županije izrazito nejednako razvijen, te da u njemu možemo prepoznati: - dva velika i nekoliko manjih područja sa vrlo velikim i velikim ograničenjima u razvoju, (Papuk i jugoistočni dio Bilogore, dio Moslavačke gore, dio dolineČesme i Glogovnice,…) - više područja sa umjerenim ograničenjima, - četiri područja sa vrlo malim ograničenjima, (jače urbanizirani i gradski prostori Bjelovara, Čazme, Garešnice i Daruvara) Kao područja sa specifičnim problemima i karakteristične pojave sa znatnim utjecajem na sadašnje i buduće procese u prostoru treba još posebno istaknuti: - šire područje Čazme, kao izrazito monocentrično, - šire područje Grubišnog Polja, kao slabog područnog središta s dijelom nesaniranim posljedicama Domovinskog rata, - središnji dio Županije, a koji je možda najviše osjetio utjecaj promijenjenih okolnosti u odnosu na vrijeme njegovog najjačeg razvoja i formiranja lokalnih, - područje Papuka i istočnih dijelova Bilogore (a posebno sadašnje Općine Đulovac) kao prostora sa i inače vrlo velikim ograničenjima u razvoju, potenciranim posljedicama Domovinskog rata, - prekid sekundarnih veza sjevera i juga Hrvatske i slabljenje glavnih osovina razvoja sjeveroistočnog dijela Županije, a posebice položaja Daruvara kao manjeg regionalnog središta (koje su razvijene u drugačijem geostrateškom i geopolitičkom okruženju, teće vrlo teško povratiti prijašnji značaj), - negativne utjecaje metropolitanskog područja Zagreba na cijelu Županiju, a posebno na Bjelovar kao veće regionalno središte, koji se izgradnjom brze ceste Zagreb-Sv. HelenaBjelovar-Virovitica polako umanjuju, naročito u prometnom pogledu izoliranosti ove Županije u odnosu na širi regionalni prostor Države i Europe, - relativno neiskorištenih osovina razvoja Bjelovar-Daruvar-Pakrac, Bjelovar-Čazma-Ivanić Grad i Virovitica-Grubišno Polje. Normalno, da se kao posljedica lošeg stanja u gospodarstvu, javlja i loša situacija u društveno-socijalnom segmentu (zadovoljavanje potreba žitelja ove Županije u izvanradnim aktivnostima: stanovanju, kulturi, sportu, obrazovanju, zdravstvu i dr.), pa je već naprijed konstatirano _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 120
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=