Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 5.3. ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNIH DOBARA Bjelovarsko–bilogorska županija odlikuje se bogatom materijalnom (pokretna i pokretna kulturna baština) i nematerijalnom kulturnom baštinom. Kulturna baština Bjelovarsko–bilogorska županije rezultat je trajne naseljenosti kroz povijest. S obzirom na ruralni karakter područja kulturna baština je u načelu grupirana uz veća naselja uz izuzetak arheološke baštine koja je rasprostranjena širom prostora. Kao mjesto s najviše elemenata kulturne baštine izdvaja se grad Bjelovar koji je kroz povijest bio vojno, administrativno, industrijsko i kulturno središte. Na prostoru županije dominiraju elementi kulturne baštine datirani od razdoblja baroka pa do početka 20.st., a pripadaju nizu stilova karakterističnih za područje srednje Europe u danim razdobljima. Elementi datirani u ranija razdoblja manje su zastupljeni, prije svega zbog osmanlijskih razaranja, a ograničeni su pretežno na arheološka nalazišta te ostatke srednjovjekovnog sakralnog i fortifikacijskog graditeljstva. Antička baština izrazito je skromnog opsega te je i ograničena na slučajne nalaze i rijetka arheološka nalazišta. Materijalna kulturna baština Nepokretna kulturna baština U Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije prema podacima iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, s danom 17. studenog 2015. godine, na popisu se nalazi ukupno 116 registriranih nepokretnih kulturna dobara, 87 zaštićenih i 16 preventivno zaštićenih (13 ROS/RZG). Prostorne cjeline zaštićene su na području grada Bjelovara, Čazme i Daruvara. Unutar zaštićenih urbanih cjelina nalazi se i veći dio registriranih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara graditeljske baštine stambene, javne i sakralne namjene. U Daruvaru se nalazi i zaštićeni lječilišni kompleks Daruvarskih toplica. Sakralne građevine su najbrojniji pojedinačni objekti nepokretne kulturne baštine. Zaštićenih i preventivno zaštićenih sakralnih građevina ima 61 i nalaze se na cijelom prostoru županije; unutar zaštićenih gradskih jezgri, u sklopu naselja ili kao izdvojeni objekti. Zaštićena su i 2 sakralna kompleksa u Bjelovaru i Donjim Borkima. Zaštićene profane građevine se u glavnim skupinama mogu podijeliti na: javne građevine, obrambene, stambene, stambeno-poslovne, te ostale građevine. Od 36 registriranih građevina profane arhitekture, većina je zaštićena i nalaze se na prostoru grada Bjelovara. Arheološka nalazišta su preventivno zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra i ima ih na ukupno 14 lokacija unutar Bjelovarsko–bilogorska županije, što je odraz stanja njihove istraženosti. Pokrivaju povijesna razdoblja od prapovijesti pa do srednjeg vijeka. Topografska distribucija određena je prije svega obrambenim potencijalom prostora. Specifičnu i značajnu skupinu predstavljaju srednjovjekovna gradišta štićenja zemljanim bedemima i opkopima, kako u dolinama vodotoka tako i u šumovitim brežuljcima. Zbog nedovoljne istraženosti nisu zastupljena u korpusu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Obzirom da za potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije nije izrađivana posebna Konzervatorska podloga, temeljem dogovora s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Bjelovaru, u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarskobilogorske županije smještajem, poimence i brojem iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske su navedena samo registrirana i preventivno zaštićena nepokretna kulturna dobra (stanje danom 17. studenog 2015. godine). _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 99
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=