Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. godine

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE IZVJEŠĆEOSTANJU U PROSTORU BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE 2014. - 2021. godine Bjelovar, svibanj 2024. godine

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. - _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije REPUBLIKA HRVATSKA BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE 2014. - 2021. GODINE Izrađivač: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BJELOVARSKO - BILOGORSKE ŽUPANIJE Ravnatelj: SAŠA KRIŽ, dipl. ing. arh. Voditeljica izrade: VESNA BANOVIĆ, dipl. ing. arh. Stručni tim: VESNA BANOVIĆ, dipl. ing. arh. DRAGICA CVETKOVIĆ, dipl. ing. arh. GORAN KEPČIJA, mag. geog. SAŠA KRIŽ, dipl. ing. arh. IGORPAVIČIĆ, dipl. ing. šum. DAMIR LIHTER, dipl. ing. građ. Bjelovar, svibanj 2024. godine

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. SADRŽAJ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije SADRŽAJ I. POLAZIŠTA 1. Ciljevi izrade Izvješća I - 1 2. Zakonodavno - institucionalni okvir I - 2 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ I - 4 3.1. Prirodna i geografska obilježja I - 4 3.2. Upravno - teritorijalna podjela I - 5 3.3. Stanovništvo I - 7 3.4. Socijalno - gospodarska struktura I - 19 4. BBŽ u okviru prostornog uređenjaRH I - 28 II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina BBŽ II - 29 2. Sustav naselja II - 30 2.1. Naselja i prostorni / razvojni koridori II - 30 2.2. Sustav središnjih naselja II - 30 2.3. Prostor za razvoj naselja II - 33 2.4. Ruralni razvoj II - 35 2.5. Društvena infrastruktura II - 36 3. Gospodarske djelatnosti II - 40 3.1. Poljoprivreda II - 40 3.2. Šumarstvo II - 42 3.3. Ribarstvo II - 45 3.4. Vodnogospodarski sustavi II - 49 3.5. Iskorištavanje mineralnih sirovina II - 63 3.6. Turizam II - 65 4. Opremljenost prostora infrastrukturom od značaja zaBBŽ II - 69 4.1. Prometna infrastruktura II - 69 4.1.1. Cestovni promet II - 69 4.1.2. Željeznički promet II - 72 4.1.3. Zračni promet II - 75 4.1.4. Elektroničke komunikacije . II - 76 4.2. Energetski sustavi II - 77 4.2.1. Elektroenergetika II - 77 4.2.2. Cjevovodni promet II - 80 4.3. Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda II - 81 4.3.1. Sustav vodoopskrbe II - 81 4.3.2. Sustav javne odvodnje i uređaji za pročišćavanje II - 88

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. SADRŽAJ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 4.4. Gospodarenje otpadom II - 91 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja II - 94 5.1. Zaštićene prirodne vrijednosti II - 94 5.2. Zaštita i očuvanje okoliša II - 97 5.3. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara II - 99 6. Obvezni prostorni pokazatelji II - 104 III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 1. Izrada prostornih planova III - 108 1.1. Dokumenti prostornog uređenja - državne razine III - 108 1.2. Dokumenti prostornog uređenja - županijske razine III - 108 1.3. Dokumenti prostornog uređenja - JLS (gradova i općina) III - 112 1.3.1. Prostorni planovi uređenja općine ili grada III - 112 1.3.2. Ostali dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti III - 113 gradova i općina 1.4. Dokumenti prostornog uređenja u postupku izrade i donošenja III - 114 1.5. Informacijski sustav prostornog uređenja III - 114 2. Provedba prostornih planova III - 116 2.1. Provedba Prostornog plana BBŽ III - 116 2.2. Izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja III - 116 3. Prostorni planovi u odnosu na druge dokumente koji utječuna prostor III - 117 4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unapređenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog Izvješća o stanju u prostoru BBŽ III - 118 4.1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja III - 118 U prostoru BBŽ obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove 4.2. Potreba izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata III - 118 4.3. Mjere i aktivnosti za unapređenje prostornog razvoja III - 119 IV. PRIJEDLOZI ZAUNAPREĐENJEPROSTORNOG RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORUKAMA MJERA ZA IDUĆE RAZDOBLJE 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg prostornog razvoja BBŽ obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove IV - 120 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor na razini BBŽ IV - 122 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unapređenje prostornog razvoja IV - 124

Izvješćeostanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije I. POLAZIŠTA

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 1. Ciljevi izrade izvješća _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 1 1. CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarko-bilogorske županije je dokument kojim se Županijsku skupštinu i sva nadležna županijska tijela, kao i stručnu i širu javnost, izvješćuje o prostornomrazvoju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u navedenom razdoblju. Izvješće sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu izrade i provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, te preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti za naredno razdoblje. Svrha izrade Izvješća je dobivanje sveobuhvatnog pregleda prostornog razvoja i planiranja prostora Bjelovarsko-bilogorske županije sa sustavom prostornog uređenja. Cilj izrade Izvješća je predvidjeti prostorno razvojne trendove temeljene na postojećim uvjetima, prikazati instrumente prostornog planiranja, te učinkovite mjere što su ih nadležna tijela poduzela u proteklom razdoblju na svim razinama planiranja. Izvješće prioritetno prikazuje utvrđene probleme u prostoru, postojeća rješenja za poboljšanje stanja, te ukazuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja, odnosno analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor. U okviru Izvješća ocjenjuje se učinkovitost planskih mjera za unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, daje se osnova za određivanje smjernica prostornog razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije, te određuje potreba izmjene i dopune važećih i/ili izrade novih strateških dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) razine, kao i drugih dokumenata te razine. Ovim dokumentom nastojalo se dobiti cjelovitu, argumentiranu i objektivnu spoznaju o prostoru Bjelovarskobilogorske županije. Povezivanjem svijesti o vlastitom prostornom potencijalu s praktičnim djelovanjem u području zaštite i uređenja prostora treba snažnije poticati vrijednosti prostora Županije, te nastojati zaustaviti negativne pojave u njemu. Izvješće ukazuje i na nužnost korištenja informacijskog sustava prostornih pokazatelja i podataka za praćenje stanja u prostoru, te na važnost edukacije i informiranja stručne i najšire javnosti o području prostornog planiranja i urbanizma.

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 2. Zakonodavno- institucionalni okvir _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 2 2. ZAKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014.-2021. godine (u daljnjem tekstu: „Izvješće“) izrađeno je temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19 - u daljnjem tekstu „Zakona“) i Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine“, broj 48/14 i 19/15 - u daljnjem tekstu „Pravilnika“). Obzirom da su u vrijeme dovršavanja Izvješća već donesene dvije izmjene Zakona („Narodne novine“, broj 39/19 i 98/19), pri obradi pojedinih tema akceptirane su i posljedice primjene istih. Stručni izrađivač Izvješća je Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem tekstu: „Zavod“). Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske je dokument praćenja stanja u prostoru državne razine koji razmatra Hrvatski sabor, a izrađuje se u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru državne razine, prethodno izvješće o stanju u prostoru i dokumente prostornog uređenja do uključivo županijske razine. Prema navedenom Pravilniku, Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske izrađuje Hrvatski zavod za prostorni razvoj, a do njegove uspostave Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Zavod za prostorno planiranje, te se objavljuje u „Narodnim novinama". Posljednje Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske za razdoblje 2013. - 2019. godine zastupnici Hrvatskoga sabora prihvatili su na 7. sjednici održanoj 23. travnja 2021. godine. Izvješće o stanju u prostoru županije odnosno Grada Zagreba je dokument praćenja stanja u prostoru područne (regionalne) razine koje razmatra predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, a izrađuje se u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru županije, odnosno Grada Zagreba, prethodno izvješće o stanju u prostoru, županijski prostorni plan i prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova i općina, odnosno prostorni plan uređenja Grada Zagreba i dokumente prostornog uređenja Grada Zagreba. Također prema navedenom Pravilniku, izvješće na razini županije, odnosno Grada Zagreba, izrađuju zavodi za prostorno uređenje županija, odnosno Grada Zagreba, a objavljuje se u službenom glasilu područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije je dokument praćenja stanja u prostoru područne (regionalne) razine koji razmatra predstavničko tijelo Županije, odnosno Skupština Bjelovarsko-bilogorske županije, a izrađuje se u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru Bjelovarskobilogorske županije, prethodno Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2009.-2013. godine, Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije i prostorne planove gradova i općina. Ovo Izvješće također je obuhvatilo dokumente prostornog uređenja lokalne razine - generalne urbanističke planove, urbanističke planove uređenja i detaljne planove uređenja. Prema Pravilniku, izvješća na svim razinama izrađuju se u tekstualnom obliku, a pojedina tematska područja mogu se prema potrebi dodatno obrazložiti, argumentirati i prikazati tabličnim iskazom pokazatelja, te grafičkim i drugim prikazima. Odredbom članka 4. Pravilnika propisan je sadržaj Izvješća, prema kojem ono sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata i prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama za naredno razdoblje. Polazišta obuhvaćaju pregled osnova i ciljeva izrade Izvješća unutar zakonodavnog, institucionalnog i međunarodnog okvira za razdoblje za koje se Izvješće izrađuje, te osnovna prostorna obilježja Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. Analiza i ocjena stanja obuhvaća prikaz ostvarenja osnovnih prostorno-planskih ciljeva, usmjerenja i određenja koja su sadržana u Strategiji prostornoga razvoja Republike Hrvatske, dokumentima prostornoga uređenja županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina, te ukazuje na trendove i usklađenost, odnosno nesklad u provedbi. Analiza provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ 3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJABBŽ 3.1. PRIRODNA I GEOGRAFSKA OBILJEŽJA Prostorno-funkcionalno gledano, Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu grupe Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja, a što je došlo do izražaja nakon prekida sekundarnih prometnih veza sjevera i juga Hrvatske preko Bosne i Hercegovine. Jedna je od dvije županije koje nemaju kopnenu granicu s nekom drugom državom, pa tako ni područja uz državnu granicu. Bjelovarsko-bilogorska županija graniči na sjeveru sa Koprivničkokriževačkom županijom, na sjeveroistoku sa Virovitičko-podravskom županijom, na jugoistoku sa Požeško-slavonskom županijom, na jugozapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom, na zapadu sa Zagrebačkom županijom. Kartografski prikaz: 3.1. - 1 - k Položaj BBŽ u RH Izvor podataka: dokumentacija ZPU BBŽ Sa površinom od 2.639,14 km2 jedna je od županija srednje veličine u Hrvatskoj. Na području županije, prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, živjelo je 101.879 stanovnika. Bjelovarsko-bilogorska županija, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, najvećim dijelom makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, a rubnim istočnim dijelom tangira i makroregiju Slavonskog gromadnog gorja. Obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), rubnih masiva Papuka i Ravne _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 4

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 5 gore (istočno), Moslavačke gore (jugozapadno), te pleistocenskih ravnjaka i dolina Česme i Ilove (zapadno, centralno i južno). U skladu s geomorfološkim, geološko - litološkim prilikama i u pedološkom pogledu moguće je na području Bjelovarsko-bilogorske županije izdvojiti nekoliko odvojenih reljefnih cjelina: - Planinsko područje (dijelovi Papuka i Moslavačke gore); - Bilogora s tercijarnim pribrežjem (podnožja i obronci Papuka i Moslavačke gore); - Pleistocenski ravnjak (područje između Bilogore, Moslavačke gore i Papuka); - Riječne i potočne doline i porječja (doline Česme, Ilove i ostalih manjih vodotoka). Gorski masivi su zapravo blokovi starog panonskog kopna koje je razlomljeno i njegovi dijelovi se vide u izoliranim gorjima ili su nazočni u velikim dubinama. Čazmanska i Ilovska nizina su otvorene prema Posavini kuda otječu i glavni riječni tokovi Česme i Ilove (Posavski sliv sa vododijelnicom - Bilogorom). Područje Bjelovarsko-bilogorske županije pripada, prema Köppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa (C) u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između –3oC i 18oC. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 220C (b). Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine (cf), s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine (cfw). Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x). Potpuna definicija klimatskog tipa županije je Cfwbx. 3.2. UPRAVNO - TERITORIJALNA PODJELA BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija formirana je 29. prosinca 1992. godine donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 90/92), a obuhvaćala je 2 grada i 15 općina. U proteklom razdoblju donesen je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15), kojim je utvrđeno područje Bjelovarsko-bilogorske županije, gradovi i općine koji ulaze u njezin sastav, te obuhvat pripadajućih naselja. Bjelovarsko-bilogorska županija danas obuhvaća 5 gradova i 18 općina. Gradovi su Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje, a općine Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ Tabela: 3.2. - 2 - t Osnovni podaci (naselja - stanovništvo- površine) 2021. uBBŽ GRAD NASELJA STANOVNIKA POVRŠINA OPĆINA BROJ % BROJ % KM² % 1 Bjelovar 31 9,60% 36316 35,65% 187,75 6,96% 2 Čazma 36 11,15% 6930 6,80% 240,05 8,90% 3 Daruvar 9 2,79% 10105 9,92% 64,17 2,38% 4 Garešnica 23 7,12% 8624 8,46% 226,45 8,40% 5 Grubišno Polje 24 7,43% 5367 5,27% 265,38 9,84% Ukupno 123 38,08% 67342 66,10% 983,80 36,48% 1 Berek 13 4,02% 1106 1,09% 111,20 4,12% 2 Dežanovac 12 3,72% 1978 1,94% 102,54 3,80% 3 Đulovac 29 8,98% 2772 2,72% 187,57 6,96% 4 Hercegovac 5 1,55% 1910 1,87% 50,70 1,88% 5 Ivanska 13 4,02% 2256 2,21% 131,22 4,87% 6 Kapela 26 8,05% 2367 2,32% 104,12 3,86% 7 Končanica 9 2,79% 1805 1,77% 84,19 3,12% 8 NovaRača 13 4,02% 2756 2,71% 93,24 3,46% 9 Rovišće 12 3,72% 4144 4,07% 78,71 2,92% 10 Severin 2 0,62% 702 0,69% 26,31 0,98% 11 Sirač 9 2,79% 1796 1,76% 145,38 5,39% 12 Šandrovac 7 2,17% 1411 1,38% 62,94 2,33% 13 Štefanje 9 2,79% 1688 1,66% 68,86 2,55% 14 Velika Pisanica 8 2,48% 1313 1,29% 82,20 3,05% 15 Velika Trnovitica 8 2,48% 1091 1,07% 60,78 2,25% 16 Veliki Grđevac 11 3,41% 2316 2,27% 169,53 6,29% 17 Veliko Trojstvo 11 3,41% 2379 2,34% 65,43 2,43% 18 Zrinski Topolovac 3 0,93% 747 0,73% 30,44 1,13% Ukupno 200 61,92% 34537 33,90% 1.655,34 61,38% Sveukupno 323 100,00% 101879 100,00% 2.639,14 100,00% Izvor podataka: Središnji registar prostornih jedinica, DGU i Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., DZS Gradovi i općine su izrazito različite po površini (Grad Grubišno Polje 265,38 km2,a Općina Severin 26,31 km2), broju naselja (Grad Čazma 36 naselja, a Općina Severin 2 naselja), broju stanovnika (Grad Bjelovar 36.316 st., aOpćina Severin 702 st.), te po prostorno razvojnim i resursnim značajkama. Sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije je grad Bjelovar. 3.3. STANOVNIŠTVO Demografska obilježja stanovništva jedan su od najvažnijih pokazatelj stanja u prostoru, bilo kao indikator procesa (gospodarskih, socijalnih, ...) koji se odvijaju u prostoru, bilo kao uzročnik potreba ponovnog vrednovanja prostorno-planskih mjera i rješenja. Ukupno je sedam županija na posljednjem međupopisnom razdoblju (2011. - 2021.) zabilježilo veći pad broja stanovnika od Bjelovarsko-bilogorske županije, ali sve su županije u Republici Hrvatskoj bilježile pad broja stanovnika, stoga se svakako u vrednovanju i planiranju prostora mora osobitu pozornost posvetiti kako kvantitativnim, tako i kvalitativnim demografskim podacima. Broj stanovnika i indeks kretanja broja stanovnika Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine Bjelovarsko-bilogorska županija imala je 101.879 stanovnika. U odnosu na popis iz 2011. godine, kada je broj stanovnika u županiji iznosio 119.764, to je smanjenje od 17.885 stanovnika, odnosno indeks međupopisne promjene iznosi 85,07. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prema popisu iz 2021. stanovalo je 2,63% _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 7

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ populacije Republike Hrvatske, a prema broju stanovnika županija nalazila se na 16. mjestu (2011. na 15. mjestu). Tabela: 3.3. - 1 - t Broj stanovnika i indeks kretanja 2011.-2021. godine u BBŽ JLS 2011. 2021. Indeks 2021./2011. BJELOVAR 40.276 36.316 90,17 ČAZMA 8.077 6.930 85,80 DARUVAR 11.633 10.105 86,86 GAREŠNICA 10.472 8.624 82,35 GRUBIŠNO POLJE 6.478 5.367 82,85 BEREK 1.443 1.106 76,65 DEŽANOVAC 2.715 1.978 72,85 ĐULOVAC 3.245 2.772 85,42 HERCEGOVAC 2.383 1.910 80,15 IVANSKA 2.911 2.256 77,50 KAPELA 2.984 2.367 79,32 KONČANICA 2.360 1.805 76,48 NOVARAČA 3.433 2.756 80,28 ROVIŠĆE 4.822 4.144 85,94 SEVERIN 877 702 80,05 SIRAČ 2.218 1.796 80,97 ŠANDROVAC 1.776 1.411 79,45 ŠTEFANJE 2.030 1.688 83,15 VELIKA PISANICA 1.781 1.313 73,72 VELIKA TRNOVITICA 1.370 1.091 79,64 VELIKI GRĐEVAC 2.849 2.316 81,29 VELIKO TROJSTVO 2.741 2.379 86,79 ZRINSKI TOPOLOVAC 890 747 83,93 ŽUPANIJA UKUPNO 119.764 101.879 85,07 REPUBLIKA HRVATSKA 4.284.889 3.871.833 90,36 Izvor podataka: Popisi stanovništva, kućanstava i stanova 2011. i 2021., DZS Prema popisu stanovništva 2021. godine, Grad Bjelovar najbrojnija je jedinica lokalne samouprave sa 36.316 stanovnika, a slijede ga gradovi Daruvar s 10.105 i Garešnica s 8.624 stanovnika. Najmnogoljudnija općina je Rovišće s 4.144 stanovnika, te zatim Đulovac (2.772 stanovnika) i Nova Rača (2.756 stanovnika). Općine s najmanje stanovnika su Severin sa 702 i Zrinski Topolovac sa 747 stanovnika. Svi gradovi i općine Bjelovarsko-bilogorske županije u međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. godine bilježe pad broja stanovnika. Prema relativnim pokazateljima najmanji pad bilježi grad Bjelovar, a najveći općina Dežanovac. Prema istim pokazateljima Bjelovarsko-bilogorska županija u istom razdoblju bilježi veću stopu pada broja stanovnika od Republike Hrvatske. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 8

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ Izvor podataka: Naselja i stanovništvo RH 1857. - 2001., DZS ;Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. i 2021., DZS Prirodno kretanje stanovništva i migracija Prirodno kretanje stanovništva razlika je rođenih i umrlih stanovnika na određenom prostoru u jedinici vremena. Osnovne su sastavnice prirodnog kretanja stanovništva rodnost i smrtnost, a njihova je razlika prirodni prirast. Na njega ne utječe samo djelovanje bioloških pojava, već važnu ulogu imaju i društveno-gospodarski, kulturni, psihološki i drugi čimbenici. Druga komponenta koja, zajedno s prirodnim kretanjem stanovništva, čini ukupnu promjenu broja stanovnika na nekom području u određenom vremenskom razdoblju je migracija. Pod migracijom ili seljenjem podrazumijevaju se sve promjene stalnog boravka, bilo da je riječ o preseljenju trajne ili privremene naravi na manju ili veću udaljenost unutar ili preko državnih granica. Bjelovarsko-bilogorska županija imala je u razdoblju od 2014. do 2021. godine negativno prirodno kretanje stanovništva, odnosno prirodni pad od -6.035 stanovnika. Razlika rođenih i umrlih stanovnika bila je negativna u svakoj godini spomenutog razdoblja. U istom razdoblju i Republika Hrvatska imala je negativno prirodno kretanje stanovništva, odnosno prirodni pad od 137.703 stanovnika. Vitalni indeks u tom razdoblju za područje županije iznosio je 56,41, a za područje RH 68,29. Kao što je prema ovim pokazateljima vidljivo, prirodnim kretanjem stanovništvo Bjelovarskobilogorske županije smanjivalo se većom stopom od prosjeka u Republici Hrvatskoj. Tabela: 3.3. - 4 -t Prirodno kretanje stanovništva u razdoblju 2014. - 2021. uBBŽ GODINA ŽIVOROĐENI UMRLI PRIRODNA PROMJENA VITALNI INDEKS 2014. 1040 1648 -608 63,11 2015. 975 1817 -842 53,66 2016. 958 1657 -699 57,82 2017. 930 1708 -778 54,45 2018. 992 1647 -655 60,23 2019. 998 1604 -606 62,22 2020. 959 1801 -842 53,25 2021. 959 1964 -1005 48,83 UKUPNO 7811 13846 -6035 56,41 Izvor podataka: Priopćenja 7.1.1., DZS U razdoblju od 2014. do 2021. godine, trajnim prostornim kretanjem stanovništvo Bjelovarskobilogorske županije smanjilo se za 7.662 stanovnika. Prema teritorijalnom dometu, odnosno udaljenosti, 76,50 % stanovništva doselilo se iz drugih županija, a 23,50 % iz drugih država, te se 57,90 % odselilo u drugu županiju, a 42,10 % u drugu državu. Razlika odseljenog i doseljenog stanovništva, odnosno migracijska bilanca, bila je negativna za svaku promatranu godinu ovog razdoblja. Ipak, vidljivo je da su godine s najgorom ukupnom migracijskom bilancom bile 2015., 2016. i 2017., nakon čega je vidljiv trend smanjenja razlike doseljenog i doseljenog stanovništva zadnjih godina promatranog razdoblja. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 10

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ Kartografski prikaz: 3.3. - 9 - k Prosječna starost i indeks starosti 2021. po JLS Izvor podataka: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., DZS i Središnji registar prostornih jedinica, DGU Trendovi kretanja stanovništva u budućnosti Analize sastava stanovništva i dosadašnji demografski trendovi ukazuju na to da će se broj stanovnika na području Bjelovarsko-bilogorske županije i dalje nastaviti smanjivati. Nepovoljan omjer starog i mladog stanovništva te nedovoljno visoke stope rodnosti fertilnog kontingenta gotovo sigurno upućuju na to da će se stanovništvo prirodnim putem nastaviti smanjivati. Trendove prostornog kretanja u budućnosti nije lako predvidjeti, ali vidljivo je smanjenje razlike odseljenog i doseljenog stanovništva zadnjih nekoliko godina, te bi daljnji razvoj privlačnih faktora (povećanje broja radnih mjesta, relativno povoljno stanovanje, dobra prometna povezanost, razvitak infrastrukture koja omogućuje rad od kuće…) mogao utjecati na to da bilanca prostornog kretanja stanovnika postane pozitivna. Gustoća naseljenosti Prosječna gustoća naseljenosti za Bjelovarsko-bilogorsku županiju 2021. godine iznosila je 38,60 stanovnika po km² (45,38 st./km² 2011. godine), što je znatno manje od prosječne gustoće Republike Hrvatske koja je u istom trenutku iznosila (75,71 st./km² 2011. godine). Najgušće naseljen bio je grad Bjelovar (214,52 st./km²), te nešto manje grad Daruvar (181,28 st./km²), a najrjeđe općine Berek (12,98 st./km²) i Sirač(15,26 st./km²). _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 14

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ Tabela: 3.3. - 13 – t Kućanstva 2011. - 2021. u BBŽ. JLS BROJ KUĆANSTAVA 2011. BROJ KUĆANSTAVA 2021. INDEKS BROJA KUĆANSTAVA 2021./2011. PROSJEČAN BROJ ČLANOVA 2021. BJELOVAR 13.686 13.044 95,31 2,70 ČAZMA 2.784 2.501 89,83 2,75 DARUVAR 4.472 4.054 90,65 2,47 GAREŠNICA 3.610 3.239 89,72 2,64 GRUBIŠNO POLJE 2.354 2.142 90,99 2,48 BEREK 521 417 80,04 2,65 DEŽANOVAC 926 738 79,70 2,68 ĐULOVAC 959 813 84,78 3,39 HERCEGOVAC 811 696 85,82 2,74 IVANSKA 954 825 86,48 2,73 KAPELA 1.023 858 83,87 2,75 KONČANICA 850 705 82,94 2,56 NOVARAČA 1.102 976 88,57 2,82 ROVIŠĆE 1.349 1.218 90,29 3,34 SEVERIN 305 263 86,23 2,67 SIRAČ 870 740 85,06 2,43 ŠANDROVAC 585 474 81,03 2,86 ŠTEFANJE 673 572 84,99 2,95 VELIKA PISANICA 611 497 81,34 2,64 VELIKA TRNOVITICA 452 364 80,53 3,00 VELIKI GRĐEVAC 983 855 86,98 2,70 VELIKO TROJSTVO 988 907 91,80 2,60 ZRINSKI TOPOLOVAC 260 218 83,85 3,43 Izvor podataka: Popisi stanovništva, kućanstava i stanova 2011. i 2021. godine, DZS U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prema popisu stanovništva 2021. godine nalazilo se 37.116 kućanstava, odnosno 2,59% kućanstava u Republici Hrvatskoj. U odnosu na 2011. godinu broj kućanstava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji smanjio se za 4.012, odnosno indeks promjene za isto razdoblje iznosi 90,25. Na području Republike Hrvatske broj kućanstava se također smanjio te indeks promjene iznosi 94,5. Prosječan broj članova kućanstava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 2021. iznosio je 2,70, malo više od prosjeka Republike Hrvatske koji je iznosio 2,67. Od jedinica lokalne samouprave 2021. godine najviše članova po kućanstvu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji imale su općine Zrinski Topolovac, Đulovac i Rovišće, a najmanje općina Sirač i gradovi Daruvar i Grubišno Polje. Najviši indeks promjene broja kućanstava od 2011. do 2021. godine imao je grad Bjelovar (95,31, dakle smanjenje od 4,69%), a najmanji općina Dežanovac (79,7, dakle smanjenje od 20,3%). _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 18

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ 3.4. SOCIJALNO - GOSPODARSKA STRUKTURA Vrlo važan pokazatelj ukupnog stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne, odnosno područne samouprave prema stupnju razvijenosti. Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti ("Narodne novine", broj 89/10), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave razvrstane su, prema indeksu razvijenosti, u stupnjeve razvijenosti I.,II.,III.,IV. i V. skupine , a jedinice područne (regionalne) samouprave u stupnjeve razvijenosti I., II., III. i IV. skupine , također prema indeksu razvijenosti. Indeks razvijenosti, sukladno Uredbi o indeksu razvijenosti ("Narodne novine", broj 63/10) izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po zaposleniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti. Metodologija izračuna indeksa za period 2010.-2012. razlikuje se od one vezane za indeks izračunat za period 2006.-2008. Uredbom o izmjeni i dopunama Uredbe o indeksu razvijenosti ("Narodne novine" br. 158/13) donesene su tri značajne izmjene. Prva izmjena odnosi se na izmjenu izračuna izvornih prihoda po stanovniku pri čemu su isključeni prihodi od prodaje nefinancijske imovine čime je onemogućen utjecaj kratkoročnih izvora financiranja u proračunskim prihodima na veličinu indeksa razvijenosti. Drugom izmjenom vrijednost indeksa razvijenosti se umanjuje za 10 postotnih bodova za JLS-e koje su Zakonom o PPDS-u razvrstane u prvu i drugu skupinu PPDS-a, a kojima indeks razvijenosti prelazi 75% prosjeka države. Time se pokušalo osigurati da ratom razorene JLS-e koje ne bilježe značajno viša odstupanja u socio-ekonomskoj razvijenosti u odnosu na prosjek države zadrže status potpomognutog područja. Ovom je izmjenom za 25 JLS-a koje su svrstane u prvu ili drugu skupinu PPDS-a osigurana kategorizacija u potpomognuta područja, iako prema vrijednosti originalnog indeksa ne pripadaju prvoj i drugoj skupini razvijenosti. Treća se izmjena odnosi na izvor podataka za izračun općeg kretanja stanovništva. Tom je izmjenom definirano da se kao izvor podataka za izračun općeg kretanja stanovništva ne uzimaju podaci prema rezultatima dvaju zadnjih popisa stanovništva Republike Hrvatske, već usporedivi podaci u posljednjem dostupnom desetogodišnjem razdoblju. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 19

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ Tabela: 3.4. - 2 - t Stupanj razvijenosti JLS u BBŽ 2013. JLS Indeks razvijenosti Skupine RanguRH BJELOVAR 89,42% 75-100% III. 181. ČAZMA 72,36% 50-75% II. 321. DARUVAR 86,72% 75-100% III. 201. GAREŠNICA 70,18% 50-75% II. 345. GRUBIŠNO POLJE 61,99% 50-75% II. 422. BEREK 55,24% 50-75% II. 474. DEŽANOVAC 48,43% <50% I. 513. ĐULOVAC 35,39% <50% I. 547. HERCEGOVAC 69,94% 50-75% II. 350. IVANSKA 51,66% 50-75% II. 499. KAPELA 49,92% <50% I. 510. KONČANICA 58,24% 50-75% II. 453. NOVARAČA 46,28% <50% I. 526. ROVIŠĆE 48,41% <50% I. 515. SEVERIN 59,28% 50-75% II. 448. SIRAČ 71,28% 50-75% II. 330. ŠANDROVAC 61,24% 50-75% II. 427. ŠTEFANJE 43,91% <50% I. 535. VELIKA PISANICA 51,20% 50-75% II. 502. VELIKA TRNOVITICA 52,69% 50-75% II. 492. VELIKI GRĐEVAC 54,13% 50-75% II. 482. VELIKO TROJSTVO 63,70% 50-75% II. 405. ZRINSKI TOPOLOVAC 32,96% <50% I. 551. Izvor podataka: Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti Iz prikazanih podataka proizlazi da je Bjelovarsko-bilogorska županija jedna od gospodarski najslabije razvijenih županija u Republici Hrvatskoj. Bjelovarsko-bilogorska županija 2013. godine imala je indeks razvijenosti od 23,29% državnog prosjeka (35,17% 2010.), te je tako svrstana u I. skupinu razvijenosti. Samo tri županije imaju manji indeks razvijenosti od Bjelovarsko-bilogorske. Podaci o stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave Bjelovarsko-bilogorske županije iz 2013. godine ukazuju na velike razlike među njima. Najviši indeks razvijenosti imaju gradovi Bjelovar i Daruvar, te jedino oni pripadaju u III. skupinu, ali važno je napomenuti da su i oni ispod prosjeka Republike Hrvatske. Većina se ostalih jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti nalazi u II. skupini, a sedam se općina nalazi u I. skupini. Općine Zrinski Topolovac i Đulovac su šesta i deseta jedinica lokalne samouprave s najlošijim indeksom razvijenosti u Republici Hrvatskoj. Općenito, vidljive su izražene razlike između gradova i općina. U odnosu na 2010. godinu, 2013. je čak pet jedinica lokalne samouprave više svrstano u I. skupinu, što ukazuje na nepovoljne gospodarske trendove i kretanja (iako je potrebno napomenuti da je korištena nešto drukčija metoda _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 21

Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. I. POLAZIŠTA 3. Osnovna prostorna obilježja BBŽ računanja). Kartografski prikaz: 3.4. - 3 - k Stupanj i indeks razvijenosti JLS u BBŽ 2013. Izvor podataka: Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti Indeks razvijenosti (2018.) izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja: 1. stope nezaposlenosti, 2. dohotka po stanovniku, 3. proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, 4. općeg kretanja stanovništva, 5. stope obrazovanosti, 6. indeksa starenja. Stopa nezaposlenosti izračunava se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih te nezaposlenih osoba na području pojedine jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Dohodak po stanovniku izračunava se kao omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednog poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se vrši izračun, i broja stanovnika koji žive na području te jedinice. Proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku izračunavaju se kao omjer ostvarenih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave (umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija te sredstva fiskalnog izravnanja; iz posebnih ugovora, odnosno sufinanciranja građana za mjesnu samoupravu; ostvarene na osnovi dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 22

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=